Stres na radnom mestu i umor postaće regularan razlog za bolovanje

NULL

Ne osećate se dobro na poslu? Često poželite da prespavate dan ili samo da ne dođete na svoje radno mesto? Ponekad se ne sećate ni kako ste završili radni zadatak, jer svaki radite mehanički i bez razmišljanja o suštini? Ne dozvolite da vas priča okoline povuče u stranu sa puta da se informišete i potražite pomoć, jer postoje indicije da proživljavate sagorevanje na poslu, takozvani burnout, koji Svetska zdravstvena organizacija (SZO) prepoznaje kao više nego valjan razlog za bolovanje.

Naime, od sledeće godine SZO najavljuje da će sindrom izgaranja na poslu postati dijagnoza i da će se zbog premora na radnom mestu i zvanično moći na bolovanje. Ona je burnout uvrstila u 11. izdanje priručnika Međunarodne klasifikacije bolesti, i to ne površno i usputno, već kao profesionalni fenomen. Dogovor je da države članice počnu da primenjuju odluku o postupanju u vezi sa ovim problemom od 1. januara 2022.

Burnout nije samo depresija

Iako se godinama govori o sagorevanju na poslu, pa se vrlo lako ređaju i simptomi, napominjemo da njih nije lako suziti, a vrlo ih je opasno generalizovati i ignorisati. Jedno je sigurno: sagorevanje na radnom mestu nije samo depresija, ali ima neke od njenih simptoma i osoba u unutrašnjosti organizma vapi za pomoći.

Signali se dele na fizičke, emocionalne i bihevioralne (na pokazatelje usko vezane za ponašanje osobe). Dok fizičke mogu da prepoznaju gotovo svi (a ovde se najviše cilja na kolege, nadređene, pa i na poslodavca), treća može da se odrazi na porodicu i prijatelje, a drugu je teže identifikovati u širem krugu ljudi.

Hronični umor i iscrpljenost faktori su iz fizičke grupe pokazatelja, a mogu da budu i dijareja i nagla promena telesne težine, koja od nagomilanog stresa vrlo lako može da „načne“ štitnu žlezdu.

Važno je da emocionalne faktore ni osoba koja prolazi kroz problem i živi ga svaki dan ne ignoriše, već da ih posluša i potraži pomoć. E, tu može da dođe do depresije i anksioznosti, osećaja praznine i nemogućnosti pronalaska suštine ni u životu, ni na radnom mestu; zatim apatija, dosada, tuga, osećaj bezvrednosti i (potpuni) gubitak samopouzdanja.

Prvi simptomi u ponašanju mogu da budu promene prema kolegama, u porodičnim odnosima i prema prijateljima. Ako ni vas ni ljude oko vas ne alarmira sve navedeno, možete obratiti pažnju na još neke signale koji su promena u ponašanju: eksplozivnost, manjak koncentracije, zaboravnost, negativnost, razvod, suicidne misli ili suicidni pokušaji.

„Život sa dušom“

Decenije razvijanja industrije i tehnologije, modernizovanje i prava i odnosa, nastanak novih radnih mesta, nestanak nekih na koje smo navikli, proširenje obima posla, odnos sa kolegama i nadređenim kolegama, do otkaza, stalnog zaposlenja i visine plate – sve su ovo, i još neki, ogromni razlozi koji od čoveka do čoveka stvaraju problem čija je posledica BURNOUT.

Danas je i koronavirus svojevrsni okidač za sagorevanje na radnom mestu, jer je sa sobom doneo ne samo zdravstvenu opasnost, već i nova pravila poslovanja i egzistencijalnu nesigurnost. Razne zemlje poslednjih godinu dana ističu tu priču pri vrhu agende o onim temama koje zavređuju pažnju. Danas, možda najjače, jer je povod drugačiji.

Za korona – sagorevanje, u Nemačkoj recimo, pronalaze se nove strategije. Tako psihijatar i osnivač klinike, jedan od cenjenijih holističkih lekara Joakim Galuska (Joahim Galuska), ukazuje na ovaj problem usled prevelikih zahteva, pa podseća na emotivni okidač kod ljudi. On poziva na „život sa dušom“, aludirajući na emocionalne faktore koji mogu da prikažu sagorevanje kod čoveka.

Galuska podseća na izgradnju i jačanje imunološkog sistema i aludira na razliku između „društvenog distanciranja“ u odnosu na „fizičko distanciranje“. Ove dve stavke su direktno vezane i za radno mesto, na koji god način ono funkcioniše za vreme pandemije.

S druge strane, važni stručni članci reagovali su na sagorevanje akademskih radnika, takođe zbog prevelikih zahteva, baš zato što je njihovo radno vreme često remote (na poziv, po potrebi) za vreme pandemije, istraživanja traju, a obaveze oko dece svakodnevna su rutina. Tako se posebna medijska analiza odnosila na burnout za medicinske radnike.

Prevencija je najbolje rešenje

Problem se mora staviti u kontekst, ali je podjednako važno da relevantni faktori ne omanu. Poslodavci moraju da omoguće odgovarajuću atmosferu na radnom mestu i da razviju osećaj empatije; da se ne stvara situacija u kojima radnici nisu sigurni za svoja osnovna prava, ne mogu da realizuju benefite, ne znaju kako i kome da se obrate ukoliko postoji problem i slično.

Stres se leči spoznajom problema i promenom – nekad promenom sebe i svojih navika, nekada promenom posla, a nekada običnim razgovorom do razgovora sa stručnom osobom. Na kraju, ovakvo nepromenjeno psihološko stanje direktno ugrožava zdravlje i život, pa naravno da je bolje da uvek budemo koji korak ispred.

 

 

Ovo je samo jedan od tekstova koji možete pročitati u novom broju Biznis vesti magazina. Pretplatite se OVDE 

 

 

Prijava na newsletter

Pročitajte još: