Odlazak mladih iz zemlje košta Srbiju i do dve milijarde evra godišnje

Migracije mladih predstavljaju ozbiljan finansijski udarac za Srbiju.

Prvo veliko istraživanje pod nazivom “Troškovi emigracije mladih iz Srbije”, sprovedeno od strane Instituta za razvoj i inovacije, dalo je poražavajuće rezultate. Po njima, mladi koji napuste zemlju koštaju Srbiju i do dve milijarde evra godišnje. Poslednjih godina migracija mladih predstavlja ozbiljan demografski problem, naročito kada se uzme u obzir da čak 78% mladih želi ili planira da napusti Srbiju. Kako nisu dostupni tačni podaci koliko mladih je napustilo zemlju, ovo istraživanje oslanjalo se na informaciju OECD-a koja kaže da godišnje izgubimo 49.000 ljudi. Dobijeni rezultati istraživanja zabrinjavajući su iz više razloga: pre svega zbog gubitka u obrazovanju, a zatim i zbog gubitka potencijalnog BDP-a.

Gubitak sredstava koja su uložena u obrazovanje

Direktor Instituta za razvoj i inovacije Nenad Jevtović navodi da direktni troškovi iznose blizu 21 hiljade evra za srednjoškolsko obrazovanje i 13,5 hiljada evra za osnovno obrazovanje po učeniku. Po podacima se dolazi do zaključka da školovanje samo jednog doktora, od predškolskog uzrasta do završetka akademskih studija, državu koštaju oko 55 000 evra. Međutim, ovu brojku potrebno je pomnožiti sa brojem mladih koji odlaze iz zemlje, usled čega dolazimo do cifre od preko 1,2 milijarde evra godišnje. Za našu zemlju ovakav finansijski udarac predstavlja zaista veliki problem.

Veliki gubitak za BDP

Kako ne postoje efikasni mehanizmi za sprečavanje migracije stanovništva, direktno ili indirektno se stvara i godišnji gubitak bruto dodate vrednosti i to čak oko 897,3 miliona evra. Sabiranjem troška za obrazovanje i gubitkom potencijalnog BDP dolazimo do cifre koja iznosi preko 2 milijarde evra.

Migracije imaju i svoje benefite

Iako rezultati ovog istraživanja nisu najsjajnija, smatra se da odlazak mladih iz zemlje ima i svoje pozitivne efekte. On se ogleda u tome da je Srbija u samom vrhu zemalja Evrope po visini učešća doznaka u BDP. Ovo učešće se kreće između 5 i 6 odsto i predstavlja važan faktor u ekonomiji zemlje. Međutim, doznake u Srbiji će moći da se posmatraju kao generator razvoja tek kada se budu upotrebljavale za investicije.

Izvor teksta: Blic

Izvor fotografije: Pixabay, katyveldhorst

Prijava na newsletter

Pročitajte još: