Internet stvari – nosilac četvrte industrijske revolucije

Prema Forbsovoj proceni, do kraja 2019. godine čak će 85% kompanija na svetu koristiti umrežene uređaje i mašine, a velike promene napraviće poljoprivrednici i kompanije koje se bave proizvodnjom i transportom robe.

Sutra se obeležava Svetski dan Interneta stvari (Internet of Things – IoT). To je jedan od ključnih nosilaca četvrte industrijske revolucije. Odnosi se na povezivanje različitih fizičkih objekata putem interneta, kako bi digitalnim putem razmenjivali podatke i reagovali prema potrebama korisnika. Kako navodi magazin Forbs, sam termin Internet of Things polako nestaje iz komunikacije, ali njegova primena postaje sve učestalija. Tako će planeta 2019. godinu završiti sa više od 26 milijardi povezanih uređaja.

“Internet stvari najčešće asocira na takozvane pametne poslovne zgrade i domove. Na primer, pametne kuće podešavaju svetlo i optimalnu temperaturu prostora, omogućavaju da pomoću mobilnog telefona kontrolišemo ručak na šporetu ili nas pak obaveštavaju da li deca rade domaći ili gledaju televiziju. Osim toga, Internet stvari može olakšati svakodnevicu starijim ljudima i ljudima sa invaliditetom, ali i doprineti uštedi električne energije”, objašnjava Jan Keler iz beogradskog odseka digitalne agencije Namics, koja je osvojila priznanje Enterprise Mobility Award 2017 za najbolje Internet of Things rešenje.

Standardan način u poslovanju

Tokom ove godine, Internet of Things koncept postaće standardan način u poslovanju. Prema Forbsovoj proceni, do kraja 2019. godine čak će 85% kompanija na svetu koristiti umrežene uređaje i mašine, a velike promene napraviće poljoprivrednici i kompanije koje se bave proizvodnjom i transportom robe. Zdravstvo će takođe osetiti brojne prednosti Interneta stvari.

“U bolnicama će se upotrebljavati pametni kreveti, koji prate stanje pacijenata i obaveštavaju lekare o njemu. Zatim, i sama medicinska oprema će biti unapređena. Već sada postoje uređaji koji prate i olakšavaju kretanje pacijenata nakon preloma, a razvijaju se bežični aparati za insulin, merači krvnog pritiska, pametna sočiva i aparati za ljude sa oštećenim sluhom”, napominje Keler.

Mreža pete generacije  20 puta brža 

U narednom periodu na razvoj Interneta stvari uticaće mreža pete generacije, koja će biti 20 puta brža od dosadašnje. Najveća novina ogledaće se u korišćenju glasovnih komandi.

“Već danas možemo da pričamo sa virtualnim asistentima pametnih mobilnih telefona, a uskoro ćemo to činiti i sa svojim automobilima”, ističe Keler.

Termin Internet stvari prvi put je upotrebljen 1999. godine, a osmislio ga je britanski inženjer Kevin Ešton. Sam koncept uređaja koji komuniciraju putem bežične mreže viđen je i pre toga 1982. godine u automatima za grickalice i sokove. Sa spoznajom da smatrfoni i kompjuteri nisu jedini uređaji koji se mogu povezati sa Internetom, IoT koncept doživeo je veliku ekspanziju, a prema podacima portala Statista, svet će već za četiri godine premašiti cifru od 50 milijardi umreže

Foto: Pixabay / geralt

 

Prijava na newsletter

Pročitajte još: