Šta znači biti svestan sopstvenog stresa?

NULL

Ljudi dele zajednički fiziološki odgovor na stres, ali stres koji doživljavate takođe je jedinstveno vaš. Ono što kod jedne osobe izaziva stresni odgovor teško se može registrovati kod druge osobe. Neki ljudi osećaju stres i postaju agresivni, dok se drugi povlače. Slično, naši načini oporavka su takođe jedinstveni – vožnja bicikla, na primer, u odnosu na čitanje knjige.

Rukovodioci, međutim, obično nisu svesni svojih obrazaca i idiosinkrazija povezanih sa stresom i često ne shvataju koliki je stres koji već nose. Stereotipi liderstva ne pomažu u tome. Nije iznenađenje da ne možemo artikulisati kako stres utiče na nas kada uspeh poistovetimo sa pomeranjem granica do viška, borbom kroz probleme i nikada ne priznavanjem slabosti. Mnogi ljudi koje poznajemo mogu detaljno govoriti o omiljenom odmoru, ali čudno reaguju na pitanje koje interakcije kod njih dosledno izazivaju stres ili u koje doba dana se osećaju energičnije.

Da bismo postigli optimalan stres, moramo biti svesni svog stresa; u neurološkom smislu, to je prvi korak ka trajnoj promeni ponašanja. Kao što psihijatar i autor Daniel Siegel piše: „Tamo gde pažnja ide, neuronsko aktiviranje teče i neuronska veza raste.“ I upravo ti novonastali neurološki putevi definišu naše ponašanje i rezultiraju novim navikama.

Ali šta znači biti svestan sopstvenog stresa? Sledeća pitanja su prepuna detalja sa kojima rukovodilac svestan stresa može da razgovara. Koliko dobro možeš?

U tipičnoj nedelji, koliko često se osećate odmorno? Koliko često tokom radnog dana tražite trenutke oporavka nasuprot „snazi“?

U tipičnoj nedelji, koliko često se osećate potpuno zaokupljeni svojim poslom ili ste u stanju „protoka“? Koliko traju ovi periodi? U koje doba dana ili noći se javljaju?

Zamislite vreme kada ste bili iznenađeni nečim stresnim na poslu. Kako ste reagovali? Na koje ste se načine usredsredili na resurse koji će vam pomoći da se nosite sa stresom? Na koje načine ste se borili? Šta biste sledeći put uradili drugačije?

Koji su najveći izvori stresa u vašem životu? U kojim okolnostima stres sa jednog aspekta vašeg života isplivava na drugi?

Kako se nosite sa stresom? Da li vaši mehanizmi suočavanja iscrpljuju vašu energiju ili je vraćaju? Da li oni pomažu u izgradnji svesti oko vašeg stresa ili ga smanjuju?

Koliko često prepoznajete svoj stres u ovom trenutku u odnosu na kasnije ili u reakcijama drugih?

oliko ste znakova upozorenja na hronični stres doživeli ove nedelje?

Ovo su pitanja koja možete povremeno ponovo pregledavati dok izgrađujete samosvest. Lociranje i opisivanje vašeg stresa je proces otkrivanja, i što više učite, bolje ćete iskoristiti vlastiti odgovor na stres. Vođenje dnevnika vam takođe može pomoći da steknete uvid u to kako vaše telo reaguje na različite aktivnosti, uz odgovor na stres ili odgovor na oporavak.

Prijava na newsletter

Pročitajte još: