ZAKON O ROBNIM BERZAMA – ŠTA DOBIJA PROIZVOĐAČ, A ŠTA KUPAC?

Skupština Srbije usvojila Zakon o robnim berzama i već sledeće godine se poljoprivrednim proizvođačima u Srbiji otvara nova mogućnost za plasman poljoprivrednih proizvoda.

Usvajanjem Zakona o robnim berzama, stvara se osnov u berzanskoj trgovini poljoprivrednim proizvodima i drugom berzanskom robom i uvode pravila u trgovanju, što će predstavljati veliku pomoć poljoprivrednom sektoru. Ako podelimo ciklus kretanja poljoprivrednog proizvoda na dva segmenta – proizvodnju na početku i preradu na kraju ciklusa, ono što ih povezuje je trgovina.

Trgovina predstavlja neizostavni element tržišta, gde se formira cena nekog proizvoda, odnosno realizuje profit kao osnovna karakteristika tržišta. Ako sve posmatramo iz perspektive poljoprivrednika, sa jedne strane on mora da bude odličan proizvođač, a sa druge još bolji trgovac. Kao trgovac, potrebno je da poznaje i analizira svetska kretanja, domaće tržište, ponudu i potražnju, geo- -političke okolnosti, i još mnogo drugih tržišnih i ne tržišnih faktora.

Skupština Srbije usvojila Zakon o robnim berzama i već sledeće godine se poljoprivrednim proizvođačima u Srbiji otvara nova mogućnost za plasman poljoprivrednih proizvoda.

Usvajanjem Zakona o robnim berzama, stvara se osnov u berzanskoj trgovini poljoprivrednim proizvodima i drugom berzanskom robom i uvode pravila u trgovanju, što će predstavljati veliku pomoć poljoprivrednom sektoru. Ako podelimo ciklus kretanja poljoprivrednog proizvoda na dva segmenta – proizvodnju na početku i preradu na kraju ciklusa, ono što ih povezuje je trgovina.

Trgovina predstavlja neizostavni element tržišta, gde se formira cena nekog proizvoda, odnosno realizuje profit kao osnovna karakteristika tržišta. Ako sve posmatramo iz perspektive poljoprivrednika, sa jedne strane on mora da bude odličan proizvođač, a sa druge još bolji trgovac. Kao trgovac, potrebno je da poznaje i analizira svetska kretanja, domaće tržište, ponudu i potražnju, geo- -političke okolnosti, i još mnogo drugih tržišnih i ne tržišnih faktora.

Ono što savremeno tržište u svetu daje kao mogućnost je da se tržišni učesnici na razne načine štite od rizika kretanja cena, kako bi sa većom sigurnošću mogli da planiraju svoju proizvodnju. Jedna od tih mogućnosti je trgovanje preko robnih berzi.

Šta su ciljevi ovog zakona?

Donošenjem Zakona o robnim berzama, država je kao jedan od ciljeva imala da u ovom segmentu, segmentu trgovine, pomogne u kreiranju boljeg ambijenta za sve učesnike. Time će se stvoriti dodatni kanal za plasman i kupovinu poljoprivrednih proizvoda i druge robe koji imaju kapacitet da budu berzanska roba. Pod poljoprivrednim proizvodima se u ovom trenutku misli na kukuruz, pšenicu i soju. Poljoprivrednicima će biti otvorena još jedna mogućnost ili bolje reći alternativa da na siguran način plasiraju svoju robu. Ono što je najbitnije je da je mehanizam rada izuzetno jednostavan. Uprošteno rečeno – obe strane u trgovini polažu garanciju za izvršenje posla, a plaćanje robe će ići preko računa Produktne berze. Kontrolu procesa će vršiti berza, koja će takođe garantovati za svoj deo posla. Cilj je da i kupac i prodavac budu sigurni u izvršenje transakcije.

Zakon omogućava devizno plaćanje robe koja je namenjena izvozu. To će otvoriti vrata Produktnoj berzi i proizvođačima, odnosno trgovcima da preko berze, prošire svoju ponudu na tržišta u regionu. Time će domaći proizvođači imati pristup mnogo širem tržištu. Jedna od izuzetno bitnih karika je ta da Zakon uređuje način formiranja cena. Večita dilema za poljoprivredne proizvođače je ta da li neko „stoji“ iza kretanja cena određenog proizvoda odnosno da li je cena realna ili nije. Regulativa se u značajnoj meri odnosi upravo na deo očuvanja tržišta, a tiče se toga ko može da osnuje berzu, koji su uslovi, odnosno na koji način se kreiraju ponuda i potražnja, a time i registruje cena određenog berzanskog proizvoda. Oni koji preko berze pokušaju da izvrše manipulacije, kazniće se zatvorskom kaznom u trajanju do osam godina.

Pored regulisanja berzanskog poslovanja, Zakon stvara osnov da svi koji se bave objavljivanjem cena, objavljivanjem ponude i tražnje, odnosno berzanskim poslom, imaju ista prava i obaveze. Time se stvara jednak ambijent za sve koji žele da organizuju tržište, odnosno doprinosi se stabilizaciji tržišta. Kazne za sve koji se ne budu pridržavali pravila načina organizovanja trgovanja berzanskim proizvodima i objavljivanja cena su značajne i mogu iznositi do 3 miliona dinara kao i zabrana obavljanja delatnosti do 3 godine.

U periodu od narednih devet meseci predstoji rad na pisanju podzakonskih akata. Aktima će se dodatno precizirati način rada robne berze. Takođe, taj period će biti iskorišćen za promociju i edukaciju svih onih koji su zainteresovani da nešto više čuju i upoznaju se sa budućim radom Produktne berze.

 

Izvor: Victoria group

Prijava na newsletter

Pročitajte još: