Subotica i dalje ceni stare zanate

Stari zanati su najslabiji i najosetljiviji oblik privrede i da bi opstali danas potrebna im je pomoć kako bi opstali u vremenu kompjutera i jeftine kineske robe.

Stari zanati su najslabiji i najosetljiviji oblik privrede i da bi opstali danas potrebna im je pomoć kako bi opstali u vremenu kompjutera i jeftine kineske robe.

Pojedini stari zanati mogli bi se uvrstiti u nacionalni brend i na taj način dobiti pomoć od strane države, međutim puno prepreka stoji na tom putu. Jedna od vodećih prepreka je što su nadležnosti u Vladi Srbije isprepletane, pa zanatstvo kao takvo spada u delokrug rada više ministarstava, neka do njih su ministarstvo za poljoprivredu, privredu, turizam i ugostiteljstvo i ministarstvo kulture. Dok se ne reše sve problematike na nivou države Subotica je pronašla nekoliko načina da očuva i pomogne stare zanate. Svi projekti o kojima budemo govorili realizovani su proteklih par godina.

Dani starih zanata

Na trgu kod Plave fontane svake godine u oktobru se održava manifestacija “Dani starih zanata”. Svake godine građani Subotice imaju priliku da se upoznaju sa radovima više od trideset izlagača iz cele Srbije. Na Danima starih zanata mogu se videti radovi čak i nekih potpuno zaboravljenih zanatlija poput krznara ili bombondžija. Ova manifestacija se ove godine održala petnaesti put za redom.

Projekti koji okupljaju ljude oko starih zanata

Ove godine je bio raspisan konkurs za učenike prvih razreda srednjih škola deficitarnih zanatskih zanimanja tehničke struke za dodelu stipendija kako bi se na ovaj način podstakli mladi da opstanu i bave se zanimanjima koji su danas gotovo pred izumiranjem ili su uveliko zamenjeni mašinama. Pored toga, u Subotici su više puta organizovana okupljanja mladih zanatlija od kojih su neka čak bila međunarodnog karaktera. Cilj ovih okupljanja bio je da se mlade zanatlije upoznaju, razmene iskustva i mišljenja između sebe i na taj način doprinesu svom radu i zanatu kojim se bave. Takođe, više puta su se nezaposlenim ženama organizovale obuke za stare zanate. Na obukama su se upoznale sa osnovama ručnog tkanja, veza i izrade čipke. Sva tri zanata sa kojima su se žene susrele na ovoj obuci spadaju u deficitarna danas u celoj Srbiji. Ove obuke organizovala je subotička Filijala Nacionalne službe za zapošljavanje. Nakon obuke sve žene su dobile sertifikate sa kojima su bile na korak bliže zaposlenju.

Treba pratiti primer Mađarske

Uprkos svim naporima ne možemo poreći da stari zanati polako izumiru i mnoge zanatlije više ni same ne veruju da će moći da naplate svoj rad. Jedan od mnogih načina na koje bi Republika Srbija mogla da pomogne zanatlije jeste sistem koji je Mađarska već uvela i koji se pokazao kao odličan. Vlada Mađarske rešila je da pomogne ekonomsku održivost zanata i odlučila da vraća poreze i doprinose ljudima koji se bave tradicionalnim zanatima.

U Subotici danas postoje zanatske radnje koje su stare preko sto godina poput sistara, drvodelja, metlara i oštrača noževa. Danas se njihova aktivnost nažalost svodi na puko preživljavanje. Nadamo se da će se to promeniti u godinama koje su pred nama i da stari zanati zasijati ponovo sjajem koji zaslužuju.

 

Foto: http://www.subotica.rs/

Prijava na newsletter

Pročitajte još: