Srđan Radin – moderni farmer iz Stapara

Srđan Radin, moderni farmer iz Stapara, jedan je od onih koji se odvažio napustiti državnu službu i upustiti se u poljoprivredu. Ono što je kod njega naročito zanimljivo jeste nesvakidašnji način na koji uzgaja svoje proizvode, a njegova vodena bašta danas je prepoznatljiva ne samo u Zapadnobačkom okrugu, već i širom zemlje i regiona.

Srđan Radin, moderni farmer iz Stapara, jedan je od onih koji se odvažio napustiti državnu službu i upustiti se u poljoprivredu. Ono što je kod njega naročito zanimljivo jeste nesvakidašnji način na koji uzgaja svoje proizvode, a njegova vodena bašta danas je prepoznatljiva ne samo u Zapadnobačkom okrugu, već i širom zemlje i regiona.

Prema Srđanovim rečima, akvaponija predstavlja alternativu tradicionalnom baštovanstvu, a primenom ovakvog sistema obezbeđuje se i do 90 % uštede vode.

– Akvaponija može biti jednostavan ili složen sistem. Voda se upumpava iz rezervoara sa ribom u rezervoar za uzgoj biljaka, curi preko medija za rast, pored korena biljaka i drenira se nazad u rezervoar sa ribom. Biljke izvlačeći iz vode hranljive materije koje su im potrebne za rast, čiste vodu za ribe. Konverzija amonijaka u nitrate se često naziva azotni ciklus. Rezervoar za uzgoj punjen medijima, kao što su šljunak, perlit, hidroton kuglice, uobičajen je metod gajenja biljaka u akvaponik sistemu, ali postoji mnogo različitih metoda koji se mogu koristiti. U stvari, bilo koji metod hidroponije se može primeniti u akvaponiji. Biljke mogu da se gaje u plutajućim splavovima na površini vode ili u različitim medijima kao što su kokosov treset, vermikulit, perlit i slični sastavi – objašnjava naš sagovornik i dodaje da je u pitanju zatvoren sistem kruženja azota, vode i hranljivih sastojaka.

Kako saznajemo od Radina, ribe i biljke žive u jednoj istoj vodi i tako međusobno sarađuju – riba đubri biljku, a biljka filtrira vodu za ribu.
 Mnogo različitih vrsta riba može da se gaji u akvaponik sistemu, a izbor vrsta će zavisiti od niza faktora. Može da se gaje velike gustine ribe i zbog recirkulisanja prirode sistema koristi se veoma malo vode. Istraživanja su pokazala da akvaponik sistem koristi 1/10 vode koja se koristi za rast biljaka. Akvaponik sistem može biti neverovatno produktivan. Može da se proizvede 50 kg ribe i stotine kilograma povrća u roku od šest meseci, u prostoru oko 8 m x 4 m – objasnio je Radin.

Srđan kaže da je istraživanje sistema akvaponije započeo 2015. godine i kroz niz godina uspeo da istraživačkim radom uspostavi funkcionalan sistem koji maksimalno koristi prostor.
– Ekološki principi sistema, spoj biljaka i riba u jedinstvenom lancu i lepota svih nauka koje su zastupljene, jesu ono što me je privuklo da se bavim ovim modernim vidom uzgoja. Pogotovo me je privukla činjenica da na malim površinama bez zemlje i zemljane podloge možete proizvesti velike količine čistih i svežih proizvoda prve klase i veoma kvalitetne i zdrave ribe. Na taj način uspeo sam da za sebe, suprugu i naših četvoro dece obezbedim ukusno, zdravo i sveže voće, povrće i ribu sa malog prostora i bez fizičkog rada. Dodatno sam obezbedio posao za sebe i suprugu, tako da može se reći da živimo na samoodrživom poljoprivrednom gazdinstvu, a ipak se nalazimo u urbanom okruženju – priča Radin.

Na ovom staparskom gazdinstvu sistem akvaponije je uspostavljen na 200 m2 ukupnog prostora u kojem uzgajaju biljke i ribu. Uzgojna površina za uzgoj biljaka čini svega 70 m2, a ostali prostor koriste prolazi, osnovni bioreaktor sa filterima i pogonskim pumpama, bazeni za uzgoj ribe itd.
 Na tih 70 m2 imamo 500 sadnica paradajza i jedan deo sa vertikalnim sistemom u kojem se fantastično štedi prostor. Na njemu imamo 1.000 sadnica jagode. Iz ukupnih 200 m2 kojih ove sezone dodatno poboljšavamo, uzgajamo tri do četiri tone paradajza, blizu tonu jagoda i preko tonu ribe – saznajemo od našeg sagovornika.

Prema njegovim rečima, svaki sistem koji uspostave i prodaja ribe obezbeđuju pokrivanje troškova proizvodnje, koji su minimalni.
– Dodatnim trudom koji ulažemo u preradu naših fantastičnih proizvoda obezbedili smo platu za mene i suprugu i sa lepo raspoređenim vremenom koje ulažemo u čitav proces proizvodnje – ističe Radin.

Kako objašnjava naš sagovornik, glavni adut ovog načina proizvodnje su proizvodi veoma svežeg i intenzivnog ukusa i mirisa, koji su pri tom maksimalno bezbedni jer svakome je jasno da bi primena i male količine hemije u ovakvom sistemu nanelo nepopravljivu štetu i ribama i biljkama, jer oni žive zajedno u jednoj istoj vodi koja cirkuliše i ne menja se.
– Akvaponija je sistem koji može da održava dete od 12 godina. Ne zahteva težak fizički rad, a donosi razne svakodnevne užitke. Hranjenje ribe i praćenje brzog i zdravog razvoja biljaka donosi čistu radost za farmera.

Isključeno je okopavanje i zalivanje, što značajno smanjuje vreme provedeno u redovnim aktivnostima. Sistem od 200 m2 bez problema održava jedan čovek i dnevno provodi oko pola sata što se obaveza tiče, vikendom par sati ako se koriste biljke penjačice zbog specifičnosti održavanja samih biljaka. Npr. paradajz mora da se povezuje i da se zakidaju zaperci – pojašnjava ovaj proizvođač.

Sistemi koje je Srđan izrađivao danas se osim u Staparu nalaze u Loznici, Podgorici, Zadru i Skoplju, a svako ko želi može da ga kontaktira na info@vodenabasta.rs ili na +38160450-08-76.
 Finalizovanje ovako kvalitetnih proizvoda je svakako prednost, ali to zavisi od tržišta koje ste uspeli da osvojite. Trenutno jedino što finalizujemo je dimljeni šaran, što se pokazalo najisplativije, ostalo prodajemo sveže, tako se tržište namestilo – rekao nam je ovaj akvaponik farmer.

Prema njegovom mišljenju, sistem od 200 m2 može da donese dve prosečne plate ako se dobro isplanira posao oko plasmana, a kome nije dovoljna zarada, uvek može da napravi veći sistem.
 Stvar je jedino u tom osnovnom ulogu, jer po mom mišljenju količina kvalitetnih proizvoda nikada nema konkurenciju, može da bude jedino prednost, nikako mana. Ulog je trajan, nema dodatnih ulaganja osim u uzgojnu sezonu i time ste sigurni da sve zavisi jedino od plasmana proizvoda. Što više, to veća zarada – objašnjava Srđan.

Porodica Radin ostvarila je pravo na subvencije za ulog u gazdinstvo po pitanju zaštićenog prostora i sistema za navodnjavanje, a od Grada Sombora ostvarili su sredstva za kupovinu mini sušare.
Kako kažu, sve što su planirali sproveli su u delo, a sada samo treba da nastave da osvajaju tržište. Srđan Radin ne ulaže mnogo u marketing. Oslanja se na preporuke zadovoljnih kupaca, što se do sada pokazalo kao najbolja reklama.

Prijava na newsletter

Pročitajte još: