Privredni potencijali čuruških sireva

Sir nije samo nutritivno vredna namirnica, već i jedna od najčešće konzumiranih. Dok globalna potrošnja sira u svetu i kod nas raste, na tržištu je sve više vrsta ovih proizvoda od kojih svaki nudi posebnu aromu i ukus. Dok je u nekim zemljama, poput Francuske, Italije, Holandije, Švajcarske, proizvodnja sira podignuta na nivo umetnosti, slično proizvodnji vina, a odabir vrsta i posluživanje stvar običaja i tradicije, kod nas je kultura konzumiranja sira, na tom nivou, tek u povoju. To ne znači da na našim prostorima sir nije bio važan deo u ishrani stanovništva, već da je cenjenih vrsta tvrdih i polutvrdih sireva bila daleko manja od sitnog, mekanog sira za fantastične pite sirnice i gibanice.

Sir nije samo nutritivno vredna namirnica, već i jedna od najčešće konzumiranih. Dok globalna potrošnja sira u svetu i kod nas raste, na tržištu je sve više vrsta ovih proizvoda od kojih svaki nudi posebnu aromu i ukus. Dok je u nekim zemljama, poput Francuske, Italije, Holandije, Švajcarske, proizvodnja sira podignuta na nivo umetnosti, slično proizvodnji vina, a odabir vrsta i posluživanje stvar običaja i tradicije, kod nas je kultura konzumiranja sira, na tom nivou, tek u povoju. To ne znači da na našim prostorima sir nije bio važan deo u ishrani stanovništva, već da je cenjenih vrsta tvrdih i polutvrdih sireva bila daleko manja od sitnog, mekanog sira za fantastične pite sirnice i gibanice.

Porodična tradicija

Primetna povećana tražnja za tvrdim i polutvrdim sirevima, otvorila je nove mogućnosti u privatim siranama širom zemlje, koje prerastaju u prave artističke radnionice za njihovu proizvodnju. Jedan od uspelih pokušaja praćenja obrazaca gurmanske kulture vezane za prozvodnju sira je Poljoprivredno gazdinstvo „Radišić“ u Čurugu. Zahvaljujući njihovom predanom radu, opština Žabalj se nalazi na privrednoj mapi dugi niz godina. Jer, tradicija proizvodnje sira u ovoj porodici prisutna je više od 100 godine, i prenosi se sa svekrvu na snajku.

Zorica Radišić duže od decenije kormilari ovom proizvodnjom, izbacujući na tržište nove i nove vrste sireva. Početkom 2018. ova porodično gazdinstvo registrovano je pod robnom markom Mlekara farmer – Čurug.

“U ovoj porodici, proizvodnja sira je duža od veka, a mi smo četvrta generacija u sva četiri segmenta zatvorenog načina njegove proizvodnje, od ratarstva, stočarstva, do proizvodnje i prodaje, čime možemo da garantujemo kvalitet krajnjeg proizvoda. Maksimalno vodimo računa da hrana koju proizvodimo na našim njivama bude najvišeg kvaliteta, jer njome hranimo krave koje nam daju prvoklasno mleko od kojeg pravimo naše sireve. U mlekari proizvodimo sitan sir, krišku, rolovani običan i sa dodatkom začina: origana, bosiljka, vlašaca, susama i ljute paprike, kao i polutvrde sireve. Ja sam četvrta snajka u porodici i kao što je svaka žena ostavljala lični pečat u toj proizvodnji, u ovoj generacije ja sam poradili na proizvodnji polutvrdih i tvrdih sireva. Posebno sam ponosna na svoj proizvod Ambasador, između švajcarskog Emmentaler-a, holandske Gouda, engleskog Cheddar-a, ali po našoj recepturi, za koji smo napravili komoru za zrenje, da možemo da lagerujemo nekoliko tona sira, kojem je potrebno minimun tri meseca za sazrevanje, i na tvrdi sir Čuružanko, oba autentična sa ovog prostora. Svi sirevi su napravljeni od prvoklasnog mleka. Mleku koje dođe sa farme u našu mlekaru, dodajemo samo prirodno sirilo i puno ljubavi”, kaže Zorica Radišić, dodajući da ova proizvodnja zahteva visok stepen higijene u svim objektima, odgovarajuću tehnološku proceduru, dobro skladištenje, puno znanja i naravno, puno ljubavi prema ovom poslu.

Od njive do trpeze

Suprug Petar Radišić u okviru gazdinstva vodi računa šta će i kako da seje i obrađuje. Dobija maksimalne prinose sa njiva. Sa njihove njive se obezbeđuje i hrana za krave, koju dobijaju 365 dana istu, čime se obezbeđuje vrhunsko mleko. Na farmi se puno vodi računa o trenutno 23 krave, pretežno crne Holštajn rase, od kojih svaka u proseku dnevno daje 30 litara mleka. Smeštene su u modernoj štali, gde je čišćenje automatizovano, a da bi se životinje bolje osećale postavljene su četke (kravlji fizioterapeut), da se češkaju kada su uznemirene, ili za to osete potrebu. Hrane se jednom dnevno i to tako što traktor prođe sa miks prikolicom i izbacuje usitnjenu hranu, lakšu za varenje. Svakog meseca na Naučnom institutu za veterinarstvo „Novi Sad“ vrše se analize i redovno dobijaju rezultati ekstra klase mleka. Na farmi ima posebno odeljenje za najmlađe, od jaslica do vrtića, a tu je i porodilište, gde se životinje odvajaju pred teljenje.

Nagrade za kvalitet

Trenutna proizvodnja je 600-700 litara mleka dnevno. Svi sirevi su napravljeni od svežeg, neobranog mleka. Farmer rolovani sir i Ambasador su osvojili zlatno za ocenu kvaliteta Novosadskog sajma i zvanje Zlatnog TASC na projektu FINS-a. Rolovani sir je osvojio bronzu na takmičenju u Mađarskoj u izuzetno jakoj konkurenciji.

“Ono što me raduje je da se ljude u poslednje vreme okreću zdravom načinu života koji im i mi nudimo. Specifičan tvrdi sir Čuružanko, gde mi je inspiracija bio italijanski Parmigiano, koji smo želeli da napravimo na naš, čuruški način, najbolji je primer za to. Za njegovu proizvodnju potrebno je 15 litara mleka i minimalno zrenje od šest meseci. Naišao je na simpatije kod dobrih poznavalaca sira što nas raduje i od ove godine smo rešili da povećamo njegovu proizvodnju”, kaže Petar Radišić, dodajući da su za njihove sireve zainteresovani i ruski potrošači.

Pored izlaska na ino tržište, planova za dalji razvoj i napredak ima na pretek. Jedan je i uvođenje robota u štalu, koji bi olakšao rad, a kravama dao slobodu da idu na mužu kad god požele, istovremeno pomoći u praćenju njihovog zdravstvenog stanja.

Uz pomoć TOO Žabalj i turističke ture „Čuruški špacirung“ mlekaru „FARMER“ upoznali su brojni turisti i uverili se da proces dobijanja sira nije jednostavan, da do njegovog nastanka vodi put rada, truda i ljubavi, ali da su uslovi u kojima nastaje vrhunski. I kada je tako, onda je i tražnja sigurna.

Izvor: Top Srbija
Foto: Facebook

Prijava na newsletter

Pročitajte još: