DRAKULIĆ: PRIVREDA MORA DA SE DIGNE NA VIŠI NIVO

Predsednik Kluba "Privrednik" Zoran Drakulić ocenio je da mora da se promeni odnos prema domaćim privrednicima, da država treba da daje stimulacije malim i srednjim preduzećima, i ukazao da ne može 90 odsto svih subvencija da se daje strancima, a samo deset odsto našim privrednicima.

Predsednik Kluba “Privrednik” Zoran Drakulić ocenio je da mora da se promeni odnos prema domaćim privrednicima, da država treba da daje stimulacije malim i srednjim preduzećima, i ukazao da ne može 90 odsto svih subvencija da se daje strancima, a samo deset odsto našim privrednicima.

“U našem Klubu imamo milijarde da ulažemo, jedini problem je odnos prema nama”, rekao je Drakulić na Forumu “Subvencije, razvoj privrede i rast investicija”, koji su organizovali Biznis info grupa i Balkanski fond za demokratiju, i dodao da država mora da stimuliše domaće privrednike.

Istakao je da nema velikog razvoja u Srbiji bez domaće privrede i da nam nema budućnosti bez rasta od pet, šet odsto, a ocenio je i da povećanje plata i penzija nije održivo.

“To može da traje neko vreme, ali ako ne dignemo privredu na viši nivo ugasili smo svetlo”, rekao je Drakulić, uz napomenu da je problem i to što je, prema podacima od prošle godine, ulaganje domaćih privrednika palo za 40 odsto zato što je ambijent i odnos prema njima loš.

“Ambijent nije dobar i mora da se promeni odnos prema domaćim privrednicima da bi se mi osećali bezbedno kad ulažemo ovde. Moraju da se daju stimulacije malim i srednjim preduzećima i onda ćemo da rastemo onoliko koliko treba”, rekao je Drakulić.

Dodao je da su privrednici iz Srbije počeli da ulažu u regionu i naveo da će ulagati tamo gde će se osećati bezbedno.

Nepovoljna struktura investicija
Istraživač u Centru za visoke ekonomske studije (CEVES) Marko Danon rekao je da je jedan od osnovnih nalaza njihove analize da se naša ekononmska politika nakon 2009. godine u velikoj meri oslonila na podsticanje priliva stranih direktnih investicija kao na jednu vrstu poluge privrednog oporavka.

Ukazao je da je nakon prelivanja efekata svetske ekonomske krize stopa nezaposlenosti u Srbiji bila 20 odsto i dodao da je politika privlačenja stranih direktnih investicija povoljno uticala na njeno smanjenje.

Danon je naveo da je struktura investicija nepovoljna jer dominiraju firme koje imaju relativno slab uticaj na razvoj ljudskog kapitala i malo angažuju domaće dobavljače.

Naveo je podatak da oko 50 odsto radnih mesta u stranim firmama otvorenim od 2009. do 2016. godine pripada grupi sa prosečnom zaradom nešto višom od minimalne.

Danon je naveo da bi u predstojećem periodu trebalo razmišljati “o nekim inovativnijim ili sofisticiranijim načinima za privlačenje stranih direktnih investicija, odnosno o državnoj pomoći koja bi bila malo obogaćena nekim dodatnim elementima”.

Obaveze neispunjavaju uglavnom domaći investitori
Profesor Ekonomskog fakulteta Milorad Filipović naveo je da je u periodu od desetak godina podeljeno više od 400 miliona evra subvencija, od čega je više od 80 odsto dato stranim investitorima.

“Pronašli smo da je stepen neispunjavanja ugovornih obaveza neproporcionalno viši kod domaćih investitora koji su dobijali tu pomoć”, rekao je on.

On je naveo da je raskinuto oko 300 ugovora, a uglavnom su u pitanju bili domaći investitori.

Petrović: Subvencije kapale sa svih strana
Konsultant Bogdan Petrović izjavio je da će se “mnogo toga promeniti” kada Skupština usvoji novi zakon o kontroli državne pomoći, koji se donosi u sklopu zadovoljavanja uslova iz odgovarajućeg pregovaračog poglavlja sa EU.

Taj zakon će, kako je naveo, prvi put posmatrati celokupnu državnu pomoć koja se daje privrednom subjektu i ako ona pređe određeni iznos to će morati biti prijavljeno Komisiji za kontrolu državne pomoći.

Petrović je kazao da su subvencije do sada “kapale sa svih strana”, tako što bi investitori dobijali novčane subvencije od Ministarstva privrede, gradjevinsko zemljište na poklon od lokalne samouprave, a kao treći vid subvencija uradi im se celokupna infrastruktura.

Ocenio je da će “račun” za kompaniju Fijat, po raznim osnovama po kojima je ta kompanija dobijala državnu pomoć, krajem ove godine izaći na pola milijarde evra.

 

Izvor: N1

Prijava na newsletter

Pročitajte još: