Šta znači suvlasništvo za biznis?

NULL

Kada biste se prisetili vremena dok ste bili zaposleni u preduzeću, šta biste istakli kao najvažniji faktor koji vam je nedostajao? Kao poslodavac, razmišljate li o tome šta radniku nedostaje i o onome zbog čega bi sigurno bio produktivniji? Ne tako davno, nagrada za produktivnost i dostizanje poslovnih ciljeva nije bila bog zna kako priznata. Ona danas može da znači suvlasništvo u biznisu.

Podeljeni delovi jedne celine – određena prava suvlasnika

Suvlasništvo, ugrubo, predstavlja vlasništvo više osoba na istoj stvari koja još uvek predstavlja celinu, gde se ta celina deli na idealne delove, pa se udeo suvlasnika određuje razlomkom. Suvlasnik, bez obzira na to koliko ih ima, ima pravo da poseduje i koristiti podeljenu stvar do te mere dok ne ometa druge suvlasnike.

U Srbiji je ovaj pravni deo regulisan Zakonom o privrednim društvima, koji je stupio na snagu 1. januara 2020. godine. Međutim, konkretna uredba kojom se reguliše deo o suvlasništvu, stupila je na snagu koji mesec kasnije, tačnije u aprilu 2020. godine. Tom uredbom se prvi put u društvima sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.) radnicima omogućilo da steknu vlasnički udeo u firmi za koju rade i u kojoj privređuju.

Suvlasništvo menja percepciju zaposlenih

Kao što smo na početku spomenuli, suvlasništvo je pokrenulo priču o brizi i nagrađivanju zaposlenih za svoju posvećenost i „golove“ u dostizanju poslovnog uspeha, jer u toj situaciji zaposleni ne radi više samo za poslodavca, već i za sebe. S druge strane, iako postoji pravni instrument, veoma mali procenat kompanija u Srbiji nudi ovu prednost.

Proporcija je jasna: radnik ostvaruje dati benefit tako što svojim rezultatom uvećava vrednost kompanije i eventualno, obezbedi izlazak na berzu, što ga automatski „kandiduje“ za suvlasnika u određenom procentu. To motiviše radnika i identifikuje ga kao (su)vlasnika nečega što je jednim delom i njegovo, gde se automatski rotiraju strane, ciljevi, zadaci i postupci od zaposlenog ka suvlasniku.

Ne samo to. Ovakva mogućnost povezuje radnika više sa firmom, gde se poverenje u misiju i viziju podiže na nivo većom brzinom u odnosu na odnos koji nije bio toliko „opipljiv“.

Kako radnik postaje suvlasnik?

Deo oko truda i postizanja profita je jasan. Kada je u pitanju praktičan deo, gde zaposleni zaista postaje suvlasnik, to funkcioniše ovako. Suvlasništvo se najčešće odnosi na kupovinu akcija ili deonica i to tačno određenog dana kada su one, samo za tog radnika ili radnicu, po povlašćenim cenama. Saglasnost moraju da postignu svi članovi društva. Iz njihovih delova se formira, takozvani rezervisani sopstveni udeo, koji ne može biti veći od 40 % od ukupnog kapitala firme.

Važno je, takođe, omogućiti radnicima – suvlasnicima da u svakom momentu znaju koja je vrednost njihovih akcija, ili onih koje bi da kupe, i da imaju prave informacije o tome na koji način mogu sa njima da raspolažu.

Da li to može da funkcioniše?

Naravno. I trebalo bi u većem procentu da se primenjuje, što pre.

Recimo, u svetu ovakav način postupanja imao je pozitivne efekte u trenutku kada veće kompanije tek započinju poslovanje, pa nemaju mogućnosti da nagrađuju svoje najbolje radnike većim platama. Kako kompanija raste, tako i vrednost udela raste, što omogućava zaradu dalje na prodaji, gde prednost svakako imaju članovi društva. U tom slučaju, važno je podsetiti se da je radnik/ca u nekom momentu tu akciju/deonicu kupio po jeftinoj ceni.

Kada su u pitanju startapi, većina na početku nema dovoljan budžet, a ništa manju potrebu za stručnim kadrom. U takvoj situaciji opcija za udeo u vlasništvu nije ni malo loša ideja, a dodatno motiviše kandidate na razgovor za posao.

U Francuskoj, recimo, ovakav način učešća radnika funkcioniše godinama kroz njihovo prisustvo u upravnim odborima ili kroz radničke saveze na primer, a u Nemačkoj, Austriji i Sloveniji je najviše radnika koji su u upravljačkoj strukturi kroz suvlasništvo, kada je u pitanju Evropska unija.

Ovakav način funkcionisanja i te kako utiče na sferu ekonomije, a kada je već i pravno omogućeno da se razvija kod nas u zemlji, trebalo bi joj pružiti priliku da se u praksi i pokaže.

Prijava na newsletter

Pročitajte još: