Da li je lak raskid ugovora sa bankama?

NULL

Usklađivanje i razne promene u poslovanju su svakodnevne u radu banaka, pa se tako dešava i da neke novine u datom trenutku ne odgovaraju pojedinim klijentima. Iz tog razloga klijenti raskidaju ugovore jer im druga banka nudi bolje uslove. Prelazak iz jedne u drugu banku ne bi trebalo da bude komplikovan.

Ukoliko klijent želi da promeni banku, neophodno je da pre no što to učini lično proveri kakve su njegove ugovorne obaveze prema prethodnoj banci po osnovu kreditnih proizvoda koje koristi. Ukoliko je ugovorom o kreditu predviđeno da klijent tokom korišćenja kredita ima tekući račun kod banke na kom se uplaćuju njegove mesečne zarade, to praktično znači da u slučaju raskida ugovora o vođenju računa kod banke, on je u obavezi da izmiri sve dospele i nedospele obaveze po kreditima koje koristi. Ako takva ugovorna obaveza ne postoji, klijent može nastaviti sa korišćenjem kredita uz uslov da uredno izmiruje svoje obaveze. Kreditne kartice su uglavnom vezane za tekući račun klijenta tako da u slučaju promene poslovne banke klijent je u obavezi da prethodno izmiri sve obaveze po kreditnim karticama, dospele i nedospele – navode iz Udruženja banaka Srbije.

Postupak raskida ugovora je veoma jednostavan i besplatan. Većinu obaveza na sebe preuzimaju banke u koje se prelazi. Svaka banka samostalno odlučuje o ceni svojih usluga, a na građanima je da biraju onu banku koja im nudi najpovoljnije uslove. U Srbiji trenutno posluje 24 banke i svakoj banci je u interesu da ima konkurentnu ponudu svojih usluga. Banke, u skladu sa Zakonom o platnim uslugama, mogu da menjaju cene svojih proizvoda, s tim što imaju obavezu da informišu svoje korisnike pismenim putem – najmanje dva meseca ranije.

Sa druge strane, predsednik Udruženja potrošača Efektiva Dejan Gavrilović, kaže da je raskid ugovora sa bankom teorijski lak, ali da nije tek tako jednostavno otići u drugu banku ako sa prethodnom nisu regulisani svi poslovi.

Problem je kada imamo situaciju ukoliko je klijent uzeo dozvoljeni minus ili je dužan banci, a banka mu je povećala kamatu na dozvoljeni minus, trošak održavanja računa, uvela mu je neke ‘fantomske’ naknade za korišćenje dozvoljenog minusa i on želi da pređe u drugu. Pritom, taj dozvoljeni minus treba da se refinansira ili da se klijentu odobri neki kredit, a njemu je očigledno narušena kreditna sposobnost – kaže Gavrilović.

Gavrilović smatra da problem može nastati kada neko želi da promeni banku jer je ona potražila više od dogovorenog. Sam klijent nije dužan da prihvati povećanje naknada za platne usluge i može raskinuti ugovor sa bankom bez plaćanja naknada. Svaki klijent mora da vodi računa o ugovornim obavezama prema banci kada su u pitanju kreditni proizvodi ili bankarske usluge.

Na primer, klijent je otvorio račun u banci, uzeo pozajmicu od 100.000 dinara, i nakon par meseci banka ga povećanjem naknada faktički primorava da je napusti, i šta onda? Treba ići od banke do banke, tražiti novu, opet gubitak vremena, ali i novca – objašnjava predsednik Efektive.

Ukoliko korišćenje kreditnih proizvoda (a to je veoma često slučaj) podrazumeva da klijent ima redovna mesečna primanja koja se uplaćuju na tekući račun kod banke kod koje koristi te kreditne proizvode, zatvaranjem to jest gašenjem računa kod banke dolazi do neusaglašenosti sa ugovorenim uslovima pa je zato klijent u obavezi da vrati sve dospele i nedospele obaveze po kreditima i kreditnim karticama – naglašavaju iz Udruženja banka Srbije.

Ukoliko klijent refinansira prethodne obaveze ne postoje penali koje bi trebalo da plati prilikom raskida ugovora sa bankom. Naime, u tom slučaju dogovara sa bankom koja ga refinansira detalje pod kojima preuzima novu obavezu.

Većina građana u Srbiji ima neku vrstu kredita, ukoliko klijent želi da prebaci svoja primanja u drugu banku mora se posavetovati sa svojom bankom jer se slučajevi razlikuju od banke do banke. 

Prijava na newsletter

Pročitajte još: