BUDŽETSKI VIŠAK TREBA ULOŽITI U INVESTICIJE

U budžetu za 2020. godinu pojaviće se višak koji treba iskoristiti za smanjenje poreza privredi i povećanje investicija u infrastrukturu, a ne za plate, preporučio je danas uputio Fiskalni savet.
Predsednik Fiskalnog saveta Pavle Petrović je na konferenciji za novinare upozorio na prekomeran i ekonomski neopravdan rast plata za oko 9,5 odsto.

U budžetu za 2020. godinu pojaviće se višak koji treba iskoristiti za smanjenje poreza privredi i povećanje investicija u infrastrukturu, a ne za plate, preporučio je danas uputio Fiskalni savet.
Predsednik Fiskalnog saveta Pavle Petrović je na konferenciji za novinare upozorio na prekomeran i ekonomski neopravdan rast plata za oko 9,5 odsto.

Sa druge strane, on smatra da je povećanje penzija od oko 5,5 odsto opravdano i da bi toliki trebalo da bude i rast plata. Petrović je precizirao da se u budžetu za narednu godinu očekuje višak od oko 45 milijardi dinara, a da bi od te sume nešto manje od 20 milijardi trebalo iskoristiti za smanjenje opterećenja na rad, sa sadašnjih 62 odsto na 60 odsto.

Fiskalni savet preporučuje i da se preostalih između 20-25 milijardi iskoristi za infrastrukturne investicije, a pre svega one koje se tiču komunalnih problema i zaštite životne sredine. Petrović je kritikovao to što će, kako je rekao, trećinu viška budžeta “pojesti” rast plata. On ističe da rast plata na linearan način, po sektorima, postaje sistemski problem i da bi povišice u javnom sektoru trebalo regulisati uvođenjem platnih razreda.

Predsednik Fiskalnog saveta ukazuje na nedovoljan i nezadovoljavajući privredni rast koji će, kako navodi, najverovatnije biti nešto preko tri odsto, a sličan rast se očekuje i u narednoj 2020. godini. Posebno je istakao problem životne sredine i nedostatka kanalizacione mreže, a komentarišući opravdanost investicija u tom sektoru, Petrović je ukazao da se samo treba setiti pojedinih prizora iz Beograda. Povećani dispariteti plata obesmišljavaju platne razrede. Povećavanjem dispariteta do kojih dolazi zbog prekomernog povećanja plata u javnom sektoru, pogoršavaju se pretpostavke za uvođenje platnih razreda, ocenio je danas član Fiskalnog saveta Vladimir Vučković.

Vučković je novinarima prilikom predstavljanja strateških preporuka Fiskalnog saveta za 2020. godinu, rekao da je spiskove radnih mesta i plata moguće uraditi sledeće godina, “ali uz krvav rad koji je izostajao svih ovih godina”.

On je kazao da bi uvođenje platnih razreda “ako je usred godine, tražilo rebalans, a idu izbori, i sve izgleda neizvesno”, pa ocenio da Fiskalnom savetu liči da se uvođenje platnih razreda odlaže za 2021. godinu.

“Nada da platni razredi ispadnu kako treba sve više bledi, a nešto što bi se zvalo platni razredi a nema suštinu – to nam ne treba”, rekao je Vučković i naveo da, ako u platne razrede ne uđu vojska i funkcioneri, to nisu pravi platni razredi.

Član Fiskalnog saveta je ocenio da se sve više gubi nada za prave platne razrede, jer se pariteti zarada u javnom sektoru dodatno narušavaju linearnim i neselektivni povećanjima zarada, “pa možemo doći u situaciju da platni razredi više ne mogu da funkcionišu i kad se uvedu”. Povećanje plata neće ugroziti fiskalnu stabilnost. Porast plata u javnom sektoru neće biti toliki da bi ugrozio fiskalnu stabilnost u Srbiji, ocenio je danas predsednik Fiskalnog saveta Pavle Petrović i naveo da će davanja za plate u 2020. godini odseći mere koje bi trebalo da stimulišu privredni rast.

“Same plate nisu toliko porasle da mogu da ugroze fiskalnu stabilnost. Problem je što se preko povećanja plata sredstva neracionalno koriste, umesto da idu za podsticaj privrednom rastu, neproduktivno se troše u povećanje plata a to ne stimuliše privredni rast”, rekao je Petrović prilikom predstavljanja Strateških preporuka Fiskalnog saveta za sledeću godinu.

On je ocenio da kad se jednom povećaju onda plate trajno drže taj nivo, jer “kad ih podignete ne možete da ih smanjite, a biće želje da bude i veće”, i zapitao je šta ako dođe do recesije.

Fiskalni savet podržava projekciju da će deficit budžeta u 2020. godini biti nizak, jer će to obezbediti dalje opadanje javnog duga ka 50 procenata bruto društvenog proizvoda.

 

 

Izvor: RTV

 

Prijava na newsletter

Pročitajte još: