Zašto je medijska pismenost važna i kako da se opismenimo

U savremenom svetu informisanje se prvenstveno odvija preko interenta, a u Srbiji se čak 78% građana svakodnevno informiše putem internet portala i sajtova, navodi se na portalu Vojvodina uživo.

Pismenost je ljudsko pravo, sadržano u pravu na obrazovanje. Ono predstavlja sposobnost čitanja, pisanja, govora i slušanja na način koji nam omogućava da efikasno komuniciramo i razumemo svet. U savremenom svetu informisanje se prvenstveno odvija preko interenta, a u Srbiji se čak 78% građana svakodnevno informiše putem internet portala i sajtova, navodi se na portalu Vojvodina uživo.

U godini za nama broj onih koji koriste društvene mreže porastao je za 350.000. Istraživanje koje je sproveo Centar za slobodne izbore i demokratiju (CeSID) pokazuje da se 79% mladih u Srbiji informiše upravo putem društvenih mreža, dok influenseri utiču na čak 50% dece od 12 do 14 godina.

Zbog toga pojam medijske pismenosti dobija itekako na značaju. Tako je i Zavod za proučavanje kulturnog razvitka (ZAPRKUL) uz podršku Ministarstva kulture i informisanja i Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja počinje u martu započeo istraživanje od nacionalnog značaja “Medijska pismenost i medijske navike učenika i nastavnika gimnazija u Srbiji”.

U eri lažnih vesti i senzacionalističkih medijskih infromacija Zavod za proučavanje kulturnog razvitka ovim istraživanjem želi da strateški doprinese boljem razumevanju generacije Z (post-milenijalaca, Zumera) u odnosu na sadržaje koje dobijaju preko digitalnih medija – poručili su.

Šta je medijska pismenost?

Šta je zapravo medijska pismenost? Reč je o skupu gledišta koje u korišćenju medija aktivno primenjujemo da bismo protumačili značenje poruka koje primamo. Pojam je definisan na konferenciji o medijskoj pismenosti 1992. godine. Podrazumeva i kompjutersku i informatičku pismenost.

Dakle, medijska pismenost nam daje sposobnost “čitanja” medijskih poruka i njihovog značenja, koje nisu uvek jasne ili očigledne na prvi pogled. To nam je važno da bismo razumeli svet oko sebe i da bismo zauzeli kritički stav.

Bečejsko udruženje mladih, u saradnji sa lokalnim organizacijama, sprovelo je istraživanje u 10 gradova i opština u Srbiji koje je pokazalo da čak 51% građana ne zna šta pojam medijska pismenost znači. Pored toga, 58% učesnika ankete ne ume da prepozna klikbejt kao svojevrsnu tehniku manipulacije kojom se služe portali kako bi namamili čitaoce, preneo je portal Moj Bečej.

Posebno ih je zabrinuo podatak da 44% učesnika misli da je propaganda jedna od osnovnih funkcija medija.

Samo medijski pismeni građani umeju da prepoznaju i utiču na širenje lažnih vesti koji je u vremenima krize naročito mnogo – rekao je tom prilikom Ivan Subotić iz Fake News Tragača.

Kako da se medijski opismenimo?

U decembru 2020. godine predstavljen je Priručnik za medijsku pismenost, čije su autorke dr Ana Martinoli, senior ekspertkinja medijske i informacione pismenosti i Ana Mirković, senior ekspertkinja za medijsku, informacionu i digitalnu pismenost. Koautorka i urednica je Maja Zarić iz Ministarstva kulture i informisanja.

– Knjiga koja je pred nama, u svojih 19 poglavlja, ne samo što nam daje odgovor na to šta su mediji i čemu služe, stavljajući na prvo mesto mobilni telefon, ključni medij, protezu (Castells 2007) savremene omladine, pa čak i dece, već nam kazuje i to kakva smo mi publika i sa kakvom pažnjom primamo dezinformacije koje stižu i kroz tabloide i kroz takozvane zabavne programe, a tu naravno pririučnik akcentuje, pre svega, rijaliti šou programe. Završni deo knjige upravo se bavi temama o kojima bi roditelji morali da mogu i umeju da razgovaraju sa decom: o društvenim mrežama i privatnosti, o reklamama i svim drugim medijskim formama koje utiču na sliku o sopstvenom telu, način potrošnje i način ponašanja, te o govoru mržnje i stereotipima koji bitno utiču na vrednosne obrasce mladih (te često vidimo zapanjene roditelje koji ne shvataju kako je njihovo dete moglo da prihvati neke stavove koji svakako nisu deo porodične, pa ni one kulture koja se širi kroz tradicionalnu institucionalnu javnu sferu,školu i ustanove kulture) – navedeno je u predgovoru čiji je autor dr Milena Dragićević Šešić, profesorka emerita Univerziteta umetnosti u Beogradu.

U novembru prošle godine izašao je i priručnik za nastavnike „Naši učenici u svetu kritičkog mišljenja i medijske pismenosti“ koji je nastao kao rezultat istoimenog programa obuke od javnog interesa.

On nudi teorijske osnove kritičkog mišljenja i medijske pismenosti i primere vežbanja i zadataka koji vode ka razvijanju kompetencija učenika, neophodnih za analizu, refleksiju dostupnih medijskih sadržaja i identifikaciju njihovih izvora, interpretaciju i kontekst poruka, kao i vrednosti koje šalju mediji – pojašnjeno je.

Takođe, progam “Nova pismenost” objavio je u maju ove godine nekoliko priručnika namenjenih nastavnicima, javnoj upravi, roditeljima, biznisima. Kako je navedeno, platforma “Medijska pismenost” služi kao mesto susreta svih onih koji žele da unapređuju svoje veštine medijske i informacione pismenosti, gde se razmenjuju znanja, dele iskustva i otvara društveni dijalog o ovim i srodnim važnim temama.

Prijava na newsletter

Pročitajte još: