Otputujte u davni svet praistorije – u vreme neolita

Izložba "San neolitske noći” u saradnji Muzeja Vojvodine i Narodnog muzeja Srbije, realizovana u okviru programskog luka Tvrđava mira, posetiocima je dostupna od 15. jula i trajaće sve do 15. oktobra.

Izložba “San neolitske noći” u saradnji Muzeja Vojvodine i Narodnog muzeja Srbije, realizovana u okviru programskog luka Tvrđava mira, posetiocima je dostupna od 15. jula i trajaće sve do 15. oktobra.

Značaj ove izložbe ogleda se pre svega u bogatom arheološkom nasleđu života ljudi iz neolitskog perioda upravo sa naših prostora, od kojih neki, okvirno, datiraju iz perioda od 6.200 do 4.500 godine pre nove ere – perioda nastanka Starčevačke i Vinčanske zajednice u Srbiji, odnosno eksponata iskopanih u periodu od čitavog veka vršenja arheoloških iskopavanja. Kako ističu autori izložbe mr Lidija Balj i Andrej Starović, značaj izložbe ogleda se i u samoj činjenici da je period neolita bio prekretnica u razvoju savremenog čovečanstva ali i činjenice da je poslednja ovakva izložba u Srbiji bila organizovana šezdesetih godina prošlog veka.

Značaj perioda neolita

Dugo razdoblje perioda neolita ogleda se u važnim procesima koji su se dešavali u ovom periodu, onima koji su kasnije oblikovali kulturu, istoriju i način života pre svega na ovim prostorima. Ovaj period u istoriji obeležava se kao period mira i blagostanja, s obzirom da ne postoje dokazi o ratovanjima. Čovek neolitskog perioda razvijao se brže ili sporije u odnosu na ostale ljude iz tog perioda na drugim prostorima, ali ono što je svima njima bilo zajedničko jeste razvoj samog načina života i stupanja u vid društvene zajednice. Čovek više nije bio sam niti otuđen od drugih ljudi i taj osećaj zajedništva doprineo je razvoju u ostalim sferama. U ovom periodu praistorije, čovek je ovladao veštinama pravljenja oruđa i oružja od glačanog kamena, pripitomljavanja životinja i obrade zemlje. Mogućnost da delimično shvatimo njihov način života i sam razvoj neolitskog čoveka jeste i razvoj veštine pravljenja i oblikovanja zemljanih posuda, ukrasa i elemenata koji su korišćeni u njihovom domaćinstvu, kao i načina ukrašavanja istih.

Prilika da upoznate praistorijskog čoveka

Kroz projekat “MetaHuman – Upoznajte praistorijskog čoveka” posetioci izložbe imaće priliku da vide potpuno realistično rekonstruisan model glave čoveka koji je pre deset hiljada godina živeo na prostoru Lepenskog Vira predstavljenog na svetskoj izložbi “Dubai Expo”. Uz pomoć vrhunske MetaHuman tehnologije, dela tima dr Sofije Stefanović, moći će da izraze svog lice prenesu na lice ovog digitalnog čoveka.

Do otkrića ovog, jednog od najstarijih ljudskih naselja u Evropi – Lepenskog vira, došlo se istraživanjima sprovedenim pre izgradnje hidorelektrane Đerdap I. Na ovom lokalitetu, pored ostataka ljudskih naselja došlo se i do otkrića velikog broja ljudskih ostataka koji su ovaj prostor naseljavali ili bar tu našli mesto za privremeni život. Skelet ovog čoveka bio je najviše očuvan, pa je stoga bio i najpogodniji za ovaj način rekonstrukcije. Na osnovu odrađenih analiza, došlo se do podataka da se ovaj stanovnik Lepenskog Vira hranio najčešće ribom, s obzirom da u ljudi u tom periodu nisu još uvek ovladali pripitomljavanjem životinja. Da je ova osoba u odnosu na ostale u njegovoj zajednici drugačija, govore i podaci i o načinu njegovog sahranjivanja. Naime, ovaj čovek sahranjen je u sedećem položaju, kako su se najčešće sahranjivali šamani. Iako se sa sigurnošću ne može tvrditi tako nešto, ono što se može reći jeste da je sigurno da je ovaj čovek imao značajno mesto u svojoj zajednici.

Prvi element rekonstrukcije čoveka iz Lepenskog Vira bio je skeniranje lobanje, nakon čega je napravljen 3D model na kojem je lice rekonstruisano postepeno, mišić po mišić. Nakon toga je uz pomoć MetaHuman tehnologije stvoren biokinetički model, rađen u saradnji sa arheolozima, antropolozima, tvorcima video igara ali i stručnjacima iz ostalih oblasti koji su doprineli da ovaj čovek iz neolitskog perioda dobije lik i pravi mimiku kao i svaki živi čovek.

Figura Dvoglavog idola

U sklopu ove postavke neprocenjive vrednosti, naći će se i figura Dvoglavog idola, koja važi za jednu od najlepših neolitskih figura. Izrađena kao skulptura visine od preko dva metra u toku trajanja izložbe biće smeštena na uglu ispred Muzeja Vojvodine.

Figura Dvoglavog idola pronađena je na Gomolavi, jednom od danas najznačajnijih arheoloških nalazišta, udaljenom osamnaest kilometara od Rume i na samoj levoj obali reke Save. Na ovom lokalitetu takođe je pronađen i veliki broj drugih figura, izrađenih od pečene zemlje. Figure koje su uglavnom manje veličine, ljudskog ili životinjskog izgleda, ukrašavane ubodnim ili urezanim šarama najčešće predstavljaju božanstva vezana za kult plodnosti, zemljoradnje i drugih božanskih stvari vezanih za život tadašnjeg čoveka. Figura Dvoglavog idola predstavlja ljudski lik sa dve glave, veličine desetak centimetara, ukrašene urezanim spiraloidnim linijama i probušene sa devet pravilno raspoređenih rupica. Razlog zbog kojeg ova figura privlači toliku pažnju je to što do sada tako nešto nije viđeno i još uvek postoji nedoumica da li je u pitanju mogući realistični prikaz sijamskih blizanaca ili kultni idol sa odgovarajućim značenjem.

Izložba ,,San neolitske noći” obuhvataće i druge sadržaje poput stručnih predavanja, radionica za posetioce svih uzrasta i druge programe u kojima će se moći aktivno učestvovati.

Zamisao izložbe je da ona ima kako “dnevni” tako i “noćni” karakter. Naime, u dnevnom delu posetioci će moći da se upoznaju sa svakodnevnim životom ljudi, načinom pripreme hrane u neolitskom periodu, obradi zemlje ili uzgoju životinja, dok noćni deo izložbe treba da stavi akcenat na duhovnost i vrhunsku umetnost.

Izložba je smeštena u Muzeju Vojvodine, a o radu muzeja i ceni ulaznica možete se informisati na sajtu muzeja.

 

 

 

 

Prijava na newsletter

Pročitajte još: