Osmeh Vojvodine za novi osmeh Sombora

Osmeh Vojvodine za novi osmeh Sombora

Sombor nikada kroz svoju istoriju nije bio važan saobraćajni centar. To su uslovili odsustvo velike reke, manjak važnih puteva i močvarno zemljište koje ga je okruživalo kroz većinu istorije. Praktično, grad nastanak i prvobitni razvoj duguje upornosti vlastelinske porodice Cobor koja je razvijala svoj spahiluk do nivoa da je, nakon turske vladavine i razornih austrijsko-turskih ratova u kasnom 17. veku, Sombor predstavljao jedno od retkih preostalih naselja u celoj Bačkoj, te je logično vrlo brzo postao i administrativni centar i centar doseljavanja različitih naroda u ovu regiju. Tako krajem 17. veka u ovo mesto stižu Bunjevci i Srbi, a koju deceniju kasnije i Nemci, te se grad u svakom smislu ubrzano razvija. Sombor stiče status slobodnog kraljevskog grada 1749. godine, a od 1786. je i sedište županije.

Uprkos tome, saobraćajno zaostalost i geografska zabačenost značili su da je Sombor bio na periferiji carstva – što je bio slučaj kada je grad bio u austrijskoj carevini, ali i u otomanskoj imperiji, Jugoslaviji i najzad danas u Srbiji. Zbog toga do njega nije vodio, niti vodi, nijedan važan put ili autoput. Sve do današnjih dana, kada se to na sreću menja.

Naime, u toku je projekat izgradnje brze saobraćajnice (autoputa bez zaustavnih traka) koji povezuje celu Bačku i Banat: od rumunske granice, gde će se spajati na Temišvar i novi rumunski autoput A1 koji vodi u srce ove susedne zemlje, preko Kikinde, Bečeja i Novog Bečeja, Vrbasa, Kule i najzad Sombora, autoput “Osmeh Vojvodine” produžiće se i do graničnog prelaza Bački Breg, gde će voditi ka Baji i mađarskom autoputu A6 koji povezuje Pečuj i Budimpeštu. Izrađena je tehnička dokumentacija i očekuje se da će radovi na terenu početi uskoro, a da će novi autoput u dužini od 164 kilometra biti u funkciji već 2027. godine.

Time će se povezati ne samo Bačka i Banat, budući da je putovanje između ove dve susedne regije danas poprilična muka zbog loše infrastrukture; već i Srbija sa susednim Mađarskom i Rumunijom, a Sombor sa velikim privrednim centrima poput Novog Sada, Beograda, Budimpešte i Temišvara.

Prednosti tog projekta uključuju povećanu ekonomsku aktivnost kroz lakši transport roba, veće interesovanje investitora i nova radna mesta, povećanje turističkog prometa i uopšteni razvoj ne samo Sombora, već i cele regije Zapadne Bačke, ali i šire od toga – celog severnog i centralnog dela Vojvodine.

 

“Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva”