INTERVJU Ana Marija Lekin, predsednica Skupštine opštine Nova Crnja

Za naš portal govorila je Ana Marija Lekin, predsednica Skupštine opštine Nova Crnja o podsticaju poljoprivrednoj proizvodnji koji opština obezbeđuje za poljoprivrednike, kao i o programima kojim opština podstiče mlade da ostanu na selu. Razgovarali smo i o nedavno potpisanoj Povelji o bratimljenju između opštine Nova Crnja i opštine Jezero.

Posvećeni smo dugoročnom poboljšanju uslova života u našoj opštini

Opština Nova Crnja nalazi se u Srednjobanatskom okrugu i pored Nove Crnje, opštinskog centra, obuhvata i naselja: Aleksandrovo, Toba, Vojvoda Stepa, Srpska Crnja i Radojevo. Centar opštine Nova Crnja, na reci Stari Begej i Begejskom kanalu, je tipična naseobina oformljena naseljavanjem u 18. veku.
Osnovna delatnost velikog broja stanovnika Nove Crnje je danas poljoprivreda i većinu poljoprivrednog zemljišta čine oranice, dok su voćnjaci i vinogradi manje zastupljeni. Razvijeno je i stočarstvo.

Za naš portal govorila je Ana Marija Lekin, predsednica Skupštine opštine Nova Crnja o podsticaju poljoprivrednoj proizvodnji koji opština obezbeđuje za poljoprivrednike, kao i o programima kojim opština podstiče mlade da ostanu na selu. Razgovarali smo i o nedavno potpisanoj Povelji o bratimljenju između opštine Nova Crnja i opštine Jezero. Po broju odobrenih zahteva za kupovinu seoskih kuća sa okućnicom, opština Nova Crnja je na prvom mestu u Srbiji u odnosu na broj stanovnika . Ana Marija Lekin nam je otkrila šta je sve doprinelo takvom rezultatu, a govorila je i o turističkim potencijalima ove opštine, kao i planovima za naredni period.

Početkom godine potpisana je Povelja o bratimljenju između opštine Nova Crnja i opštine Jezero. Možete li nam reći nešto o ovoj saradnji?

Povelja o bratimljenju između opštine Nova Crnja i opštine Jezero iz Republike Srpske potpisana je kao rezultat prethodnih, izuzetno produktivnih, susreta delegacija ove dve lokalne samouprave. Prvi susret odigrao se na našu inicijativu, a na preporuku Pokrajinskog sekretara za privredu i turizam, dr Nenada Ivaniševića. i to prilikom posete naše Turističke organizacije Banjaluci, gde su tada održani Dani Vojvodine. Načelnica Jezera je prihvatila predlog za susret, a s obzirom da se radi o malim opštinama, vrlo brzo smo prepoznali sličnosti u načinu funkcionisanja, problemima sa kojima se susrećemo, potrebama stanovništva… Jedna od bitnih spona naše dve opštine, sigurno je činjenica da je mnogo stanovnika iz Nove Crnje poreklom iz bliže i dalje okoline Jezera, čiji su preci doseljeni u ove krajeve nakon Drugog svetskog rata. Tako se rodila ideja o projektu “Naša kuća”, koji bi omogućio stanovnicima da bez plaćanja troška smeštaja turistički borave u pobratimskoj opštini. Zamisao je da svako opremi po jednu kuću u svom tradicionalnom stilu i tu obezbedi određen broj smeštajnih kapaciteta, koji bi se koristili po principu zakazivanja termina. U nepopunjenim terminima, smeštajni kapaciteti bi se izdavali ostalim turistima, uz nadoknadu, što omogućava da projekat bude dugoročno održiv, jer bi se ta dodatna sredstva koristila za održavanje objekata. Ovim projektom će obe opštine poboljšati svoju turističku ponudu, povećati svoje smeštajne kapacitete, a građanima omogućiti da bez velikih izdataka, uživa u divnoj prirodi Jezera ili onome što nudi naš lepi Banat. U narednom periodu očekujemo početak dogovora sa Fondom za izbegla i raseljena lica i Pokrajinskim sekretarijatom za privredu i turizam oko preduzimanja konkretnih koraka za početak realizacije projekta.

Činjenica je da se veliki broj domaćinstava u opštini Nova Crnja bavi poljoprivredom. Opština već treću godinu podstiče poljoprivrednu proizvodnju i zainteresovanost je iz godine u godinu sve veća. Koji su bili uslovi za konkurisanje?

S obzirom da je poljoprivredno zemljište najveće prirodno bogatstvo naše opštine i da je to osnovna delatnost velikog broja naših stanovnika, prepoznali smo potrebu da pomognemo, najpre onima koji su tek otpočeli da se bave poljoprivredom, i to za sektor proizvodnje žita, industrijskog i krmnog bilja, zatim sektor voćarstva, vinogradarstva, povrtarstva i cvećarstva i za sektor pčelarstva. Ukupan iznos za realizaciju konkursa je bio 3 miliona dinara, i to za prvi sektor 1,6 miliona, drugi 1 milion i za treći 400 hiljada dinara. Maksimalan iznos koji je svaki korisnik mogao da dobije je 100 hiljada dinara. Uslovi za konkurisanje bili su postojanje aktivnog poljoprivrednog gazdinstva, prijavljeno boravište i gazdinstvo na teritoriji opštine Nova Crnja i da nije po ovom Konkursu dobijao sredstva u prethodne dve godine. Kriterijumi za rangiranje korisnika su bili takvi da je prednost data manjim poljoprivrednim gazdinstvima, odnosno najviše bodova su imala gazdinstva koja imaju upisanih do 3 ha. koja su se primarno bavila poljoprivredom, odnosno koja nisu imala stalno zaposlene članove u domaćinstvu, zatim mlađim nosiocima gazdinstava, do 40 godina i višečlanim domaćinstvima, sa 4 i više člana. Sistem bodovanja je bio potpuno transparentan i objavljen u samom tekstu Konkursa, tako da je svaki podnosilac unapred mogao da izračuna svoje bodove.

Po broju odobrenih zahteva za kupovinu seoskih kuća sa okućnicom, Opština Nova Crnja je na prvom mestu u Srbiji u odnosu na broj stanovnika. Šta je sve doprinelo takvom rezultatu?

Kada je Ministarstvo za brigu o selu raspisalo ovaj konkurs, naša lokalna samouprava uvidela je mogućnost za rešavanje stambenog pitanja za veliki broj porodica, ali i mogućnost da se zbog povoljnih cena nekretnina zainteresuje i neko iz grada i otpočne svoj život u Novoj Crnji. Na inicijativu zamenika predsednika opštine, Dragana Daničića, oformljen je tim, koji je bio na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice zainteresovanih građana. Oni su praktično bili spona između Ministarstva i stanovništva, što je veoma olakšalo prikupljanje dokumentacije i ubrzavanje cele procedure. Zahvaljujući njihovoj efikasnosti 2021. godine u opštini Nova Crnja kupljeno je 26 kuća preko ovog konkursa, a ove godine 22.

Na koji način podstičete mlade da ostanu na selu? Da li postoje neki programi koje organizuje Opština Nova Crnja.

Programi kao što su ovi prethodno navedeni, podsticaji za mlade poljoprivrednike, pomoć pri apliciranju za konkurse za kupovinu kuća sa okućnicom, zapravo su usmereni na to da se mladi ljude zadrže na selu. Trudimo se da u okviru svojih mogućnosti pokrijemo sve oblasti i sve vrste aktivnosti. Svake godine raspisujemo konkurse za dodelu stipendija najboljim učenicima i studentima, ali i za dodelu jednokratne finansijske pomoći. Takođe, u potpunosti finansiramo prevoz autobusima učenicima koji pohađaju našu srednju školu. U značajnoj meri se subvencioniše i mesečna karta za učenike koji se školuju u srednjim školama i na fakultetima u Kikindi, Zrenjaninu, Senti ili Subotici. Prateći savremene trendove, ove godine je u našoj srednjoj školi otvoren novi smer, elektrotehničar informacionih tehnologija, što treba da podstakne buduće srednjoškolce da baš ovde nastave školovanje.

A da li je trend povratka mladih u manje sredine aktuelan i u Novoj Crnji?

Manje sredine imaju određene nedostatke u odnosu na gradske, ali sasvim sigurno imaju i brojne prednosti. Verujem da su mladi ovo počeli da prepoznaju, a naš je zadatak da radimo na tome da u opštini Nova Crnja iz godine u godinu poboljšavaju uslovi za život. Sa tim ciljem imamo u planu otvaranje nekoliko manjih proizvodnih pogona, što znači i otvaranje novih radnih mesta, kompletno renoviranje Domova kulture, obezbeđenje pijaće vode visokog kvaliteta, rad na infrastrukturi cele opštine, širenje ponude kulturnih i zabavnih sadržaja…

Broj posetilaca Opštine Nova Crnja raste. Kakva je turistička ponuda Opštine Nova Crnja? Šta je to što privlači turiste?

Sa formiranjem Turističke organizacije u našoj opštini je počelo ozbiljnije da se radi i na promociji turističkih potencijala, koji su do sada bili prilično zapostavljeni. Srpska Crnja je rodno mesto jednog od najvećih srpskih pesnika i slikara, Đure Jakšića. Njegova rodna kuća je pretvorena u spomen kuću i otvorena je za posetioce svakog dana. Jedan deo kuće predstavlja autentičnu banatsku kuću iz perioda kada je živeo Đura, a u jednoj prostoriji su izložene replike njegovih najvećih umetničkih dela. Takođe, ovde se mogu videti i slike koje nastaju na likovnoj koloniji, koja se održava početkom juna, tokom trajanja Liparskih Večeri. U okviru ove manifestacije dodeljuje se nagrada za najbolju knjigu poezije u prethodnoj godini, a posetioci imaju prilike da uživaju u brojnim predstavama, književnim večerima, monodramama, poetskim večerima. Mnogi od ovih programa odvijaju se u dvorištu Đurine kuće, i verujte mi, lipa nigde ne miriše tako lepo, kao tu, uz vino, štrudle s makom i tamburaše. Jedna od najvećih turističkih atrakcija opštine Nova Crnja, svakako je dvorac Nojhauzen, sagrađen krajem Drugog svetskog rata, po nalogu nemačkog generala Franca Nojhauzena, za potrebe lova i odmora. Dvorac spada u jedan od najočuvanijih na teritoriji Vojvodine, zdanje je u potpunosti ostalo autentično, i trenutno se koristi kao najveći smeštajni kapacitet sa tridesetak ležaja koje poseduje, u 5 apartmana i 9 soba. U crkvi Sv. Prokopija u Srpskoj Crnji nalazi se ikonostas koji je oslikao Đura Jakšić, a povodom hramovne slave, 21. jula, organizujemo manifestaciju “Boemske noći”, gde je zagarantovan provod na brojnim koncertima, takmičenjima u kuvanju i drugim zabavnim sadržajima, koji privlače svake godine sve veći broj posetilaca. I sva ostala naselja u opštini imaju svoje turističke bisere, pa tako u Radojevu postoji etno-kuća uređena u tradicionalnom banatskom stilu, gde možete probati sve specijalitete koje su naše bake ovde pravile, u Vojvoda Stepi i Aleksandrovu, imate priliku da pecate na jezerima koja su bogata ribom i čujete deo istorije, ispred dobrovoljačke kapije, o naseljavanju dobrovoljaca iz Prvog svetskog rata, koji su oformili ova naselja i nazvali ih po Vojvodi Stepi Stepanoviću i Kralju Aleksandru I Karađorđeviću. Nudimo mnogo toga, ali takođe imamo još mnogo prostora za napredovanje i usavršavanje u ovoj oblasti.

Kakvi su Vam planovi za narednu godinu?

Naredna godina treba da bude u znaku konačne realizacije kapitalnih projekata koje sam već pomenula, vezanih za snabdevanje vodom i saniranje Doma kulture, a nadamo se i otvaranju pogona za proizvodnju bio gasa i pogona za proizvodnju drvenih gajbica i paleta. U planu je i izgradnja solarnog parka, zatim treća faza na izgradnji mini akva parka, sanacija divljih deponija, ali i ponovno sprovođenje konkursa, koji su prethodne godine dali odlične rezultate. Posvećeni smo dugoročnom poboljšanju uslova života u našoj opštini, a naredna godina će biti još jedan korak napred, ka tom cilju.

Prijava na newsletter

Pročitajte još: