Čurug – Potencijal za razvoj vinskog turizam

Manje je poznato da je deo Šajkaške, na potezu između Žablja i Čuruga, još u 18. veku imao razvijenu kulturu proizvodnje grožđa i vina. U istorijskim pisanim dokumentima navodi se da je Čurug u to vreme imao oko stotinu hektara pod vinogradima, a najviše površina pod vinovom lozom bilo je u prošlom veku, između dva rata, 410 jutara. A, prvi pisani dokumenti o uzgoju vinove loze na ovoj teritoriji Bačke datiraju još od 14. veka

Manje je poznato da je deo Šajkaške, na potezu između Žablja i Čuruga, još u 18. veku imao razvijenu kulturu proizvodnje grožđa i vina. U istorijskim pisanim dokumentima navodi se da je Čurug u to vreme imao oko stotinu hektara pod vinogradima, a najviše površina pod vinovom lozom bilo je u prošlom veku, između dva rata, 410 jutara. A, prvi pisani dokumenti o uzgoju vinove loze na ovoj teritoriji Bačke datiraju još od 14. veka.

I danas među Čuružanima ima dobrih vinogradara, ali je zanimljivo da je samo jedna vinarija ”Biserno” Gavre Botića registrovana i upisana u vinski registar. Dakle, ova vinarija iz Čuruga svakodnevno neguje svoje vinograde i po starom receptu pravi vino u okviru svog domaćinstva.

Odakle ljubav prema vinovoj lozi

Ljubav, bolje reći gen, prema vinogradarstvu i vinu ovaj domaćin nasledio je od pradede Dimitrija, jer se otac Ivan nije baš puno zanimao za vinovu lozu. Dugo se Gavra u svom radnom veku profesionalno bavio trgovinom, a samo usput, isključivo za potrebe domaćinstva i druženja sa svojim prijateljima, gajio vinovu lozu i pravio vino. Kada je 1991. godine na Bisernom ostrvu na hektaru površine zasadio ”portugizer” i ”burgundac”, crne sorte, a kasnije bele ”sovinjon, ”šardone” i ”semijon”, pokazalo se to kao pun pogodak. U godinama koje su usledile, imao je pune grozdove i dobre berbe, još bolje vino i, naravno, zaradu.
Nedugo zatim, ovaj vredni domaćin proširio je površine pod novim zasadima vinove loze na dva hektara na potezu Žabalj–Čurug, na kojima su podjednako zastupljene stone sorte ”muskat”, ”karmen”, ”grožđanka”, kao i vinske, najviše ”frankovka”, ”merlot”, ”kaberne savinjon”.

Nagrade za kvalitet

Razvoj vinograda je specifičan, nijedna godina nije ista. Bilo kako bilo, Gavra godišnje prosečno proizvede oko 10.000 litara vina, a mnogi kupci su mu, mahom iz Šajkaške, kao i brojni novosadski ugostitelji, jer zbog osvedočenog kvaliteta dolaze baš po njegova vina.

Crvena, roze i bela vina ovog čuruškog vinogradara osvajala su proteklih godina brojne nagrade. Priznanja i medalje za kvalitet dodeljivana su na raznim domaćim sajmovima i manifestacijama, kao što su ”Vinofest” u Vršcu, Sajam vina u Temerinu, Svetski kongres evropskih vinskih vitezova ”Sveti Georgije” u Novom Sadu, vinska priredba ”Nova vina Potisja” u Čurugu…
Kvalitet Botićevih vina priznat je isto tako i na raznim sajmovima i manifestacijama u Hrvatskoj, Mađarskoj, Sloveniji… Na tradicionalnom međunarodnom ocenjivanju vina u Beču Austrian wine challenge (AWC), Vinarija ”Biserno” osvojila je dva druga mesta za belo i crveno vino sorte ”sovinjon”.

Dobar podrum – dobro vino

Zna se da kvalitet vina uvek zavisi od sorti, umeća vinara, ali i podruma u kome odležava. Italijani se drže izreke da je formula dobrog vina: 90 odsto u vinogradu, ali i u dobrom podrumu.
Podzemni podrum u kome se nalazi Botićevo vino sazreva i dobija neophodnu aromu izgrađen je od žabaljske opeke u okviru porodične kuće u Čurugu. Domaćin kaže da ni velike podzemne vode 2010. godine, koje su se pojavile u Šajkaškoj, nisu mogle da ga sruše ili oštete. Bez obzira na godišnje doba, u podrumu je konstantna temperatura od 12 do 16 stepeni, koja najviše pogoduje zrenju i kvalitetu vina.

Foto: TopSrbija , Formatzabalj.rs

 

 

Prijava na newsletter

Pročitajte još: